Tema ovog rada je bruto domaći proizvod Republike Hrvatske, odnosno glavni cilj rada je bio je utvrditi postoji li rast BDP-a Republike Hrvatske, te ukoliko postoji je li on stabilan. Poseban osvrt napravljen je na usporedbi BDP-a Hrvatske s drugim zemljama EU, kao i s bivšim članicama nekadašnje Jugoslavije. Koristeći dostupne relevantne domaće i strane literature, prvenstveno knjige i znanstvene članke, ali i on-line podatke iz internetskih izvora, definirana je i pobliže pojašnjena tematika bruto domaćeg proizvoda, posebice u Republici Hrvatskoj s naglaskom na kretanja rasta, odnosno pada BDP-a te utjecaja pojedinih industrija u RH na te fluktuacije BDP-a. Nakon globalne recesije BDP Hrvatske je imao padajući, pa čak i negativan trend, dok je u posljednje vrijeme do kraja 2017. godine narastao do 3,4 %. Iako se radi o pozitivnom trendu s naznakama nastanka rasta BDP-a presudno je napomenuti kako u usporedbi s drugim zemljama nije ostvaren značajan rast, te da Hrvatska još uvijek zaostaje za drugim zemljama. Podaci Državnog zavoda za statistiku i MMF-a su pokazali kako je jedino Bugarska po BDP-u iza Hrvatske. Poseban rast je pokazao indeks BDP-a po stanovniku u RH, međutim na to je znatno utjecalo smanjenje broja stanovništva zbog starenja i odljeva radnje snage u druge zemlje EU. Rejting agencija Moodys je ipak u velikoj analizi gospodarstva Srbije i Hrvatske veću prednost dala upravo Hrvatskoj. Značajan doprinos polaganom rastu BDP-a ostvarili su prihodi od turizma.